Iz dnevnog tiska

Nazad

 

Radio Šibenik (20.02.2006.)

...JOŠ UVIJEK, VAŠ RADIO ŠIBENIK...

Primošten podržao radnike radija

 

 

 

Na jučerašnje zaključke sindikalne podružnice Županijskog radio Šibenika, o najavljenoj prodaji Radio Šibenika, prvi su reagirali predstavnici općine Primošten i dali podršku sindikatu i nastojanju djelatnika da ostvare većinski udio u vlasništvu radija. Po riječima načelnika općine Primošten Stipe Petrine, primoštenci su spremni na sve načine pa i financijski pomoći da se sačuva jedini neovisni medij na području županije. O stavovima Poglavarstva uskoro će se izjasniti i primoštensko Općinsko vijeće.

Ranija vijest (16.veljače 2006.)

Sindikat novinara Hrvatske, podružnica Županijskog radio Šibenika, raspravljao je danas o najavama prodaje udjela Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika u Radio Šibeniku i izrazio zatečenost činjenicom da su očito neki razgovori i pregovori obavljeni o dokapitalizaciji i navodnoj privatizaciji, a bez da je napravljena analiza stanja i procjena vrijednosti poduzeća i bez znanja zaposlenika, a još gore i bez znanja malih udjeličara koji imaju 25 posto udjela. Zbog svega članovi sindikata misle da je sve to rezultat sprege poduzetništva i uskih političkih interesa pojedinaca, kojima mišljenja i interesi građana uopće nisu važni.

Tekst zaključaka SNH u cijelosti:

SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE
                  Podružnica
         Županijski radio Šibenik
                                                                                                          svim medijima
                                                                                                 
                                                                                     
 
Članovi Sindikata novinara Hrvatske, podružnice Županijski radio Šibenik na svom su današnjem sastanku, raspravljajući o najavljenim namjerama osnivača za dokapitalizaciju i prodaju udjela Radio Šibenika, donijeli slijedeće
 
                                                      ZAKLJUČKE;
 
1.        Zatečeni smo i iznenađeni činjenicom da su očito neki razgovori i pregovori obavljeni o dokapitalizaciji i navodnoj privatizaciji, a bez da je napravljena analiza stanja i procjena vrijednosti poduzeća i bez znanja zaposlenika, a još gore i bez znanja malih udjeličara koji imaju 25 posto udjela. Napominjemo da je privatizacija Radio Šibenika obavljena 1996.godine izdvajanjem iz Informativnog centra i osnivanjem društva s ograničenom odgovornošću Županijski radio Šibenik.
 
2.        Sindikat Županijskog Radio Šibenika ne protivi se dokapitalizaciji ali se protivimo prodaji udjela bez da je ta mogućnost najprije ponuđena ostalim udjeličarima među kojima su općine Primošten, Tisno te gradovi Vodice i Skradin kao i bivši i sadašnji djelatnici. Kad je riječ o udjelima Šibensko-kninske županije i grada Šibenika, o njihovoj prodaji nisu upoznata ni predstavnička tijela.
 
Pitamo se je li moguće da su Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik, koji zajedno imaju 50 posto udjela, toliko siromašni da više nisu, kao proteklih godina, u mogućnosti financirati petinu potreba jedinog javnog medija u Županiji. S jedne strane, pismo namjere tvrtki GSS i Zagrebmontaže, koje je upućeno Šibensko-kninskoj županiji i Gradu Šibeniku, dokazuje da su pregovori već počeli, a s druge strane predstavnici naših suvlasnika javno izjavljuju da ne vide razloga za prodaju svojih udjela. Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj počela je 1993.godine s cilljem da poduzeća preuzmu radnici, a u slučaju Radio Šibenika 2006.godine, to se pravo radnicima  - ODRIČE.
Zbog svega, mislimo da je sve ovo rezultat sprege poduzetništva i uskih političkih interesa pojedinca, kojima mišljenja i interesi građana uopće nisu važni.
 
 

Slobodna Dalmacija (20.12.2005)

Važnija šatorska zabava od djece

IRAK: Stanje na Dječjem odjelu šibenske bolnice u tehničkom je smislu takvo kao da se Odjel nalazi u Iraku u zoni ratnog djelovanja, kaže Petar Baranović, čelnik šibenske Podružnice HNS-LD-a

Stanje na Dječjem odjelu šibenske bolnice u tehničkom je smislu takvo kao da se Odjel nalazi u Iraku u zoni ratnog djelovanja! Kada sam to vidio, osjetio sam nevjerojatan šok, ali i sram koji bi cijela politička scena u gradu i županiji morala osjećati zbog toga. Tako sam se osjećao jedino kada je Sanader prodao gospodarski pojas Berlusconiju! Situacija na Dječjem odjelu prvorazredni je politički i ljudski skandal, ocijenio je, obraćajući se tim povodom javnosti, predsjednik šibenske Podružnice HNS-LD-a Petar Baranović. Iako je za održavanje Odjela formalno odgovorno resorno Ministarstvo i Županija, Baranović drži da se ni Grad ne može oprati od odgovornosti, makar na ljudskoj razini.
— Nije dovoljno preuzeti samo suorganizaciju humanitarne priredbe za bolesnu djecu koju sponzorira Jolly, a o obnovi Odjela šutjeti. Dosad je želju da pomogne obnovu iskazao samo poduzetnik Josip Stojanović, očekujući da će reagirati i gradska vlast — podsjetio je Baranović. A tome se pridružila i Općina Primošten s 50.000 kuna iz proračuna, na inicijativu vijećnika HDZ-a Alena Papka.
— S obzirom na ozbiljnost situacije pozivamo sve građane i poduzetnike da se okupe oko ove humane ideje kako bi naša djeca bila zbrinuta na civiliziran način u skladu sa standardima 21. stoljeća, umjesto što leže na urušenom Odjelu punom vlage i tufine. Od Grada očekujem da iz proračuna izdvoji bar onoliko sredstava koliko će dati za novogodišnju šatorsku zabavu na Poljani — apelirao je revoltirani čelnik HNS-LD-a.
D. BLAŽEVIĆ
J. GRUBAČ


Jolly započeo - Primošten nastavio

Na apel za pomoć Dječjem odjelu, među svim jedinicama lokalne samouprave, odazvala se jedino Općina Primošten, a njezini su čelnici u Bolnicu donijeli ček na 50 tisuća kuna.
— Jedini način da se pomogne uređenju naše Pedijatrije jest da u tome sudjeluju jedinice lokalne samouprave, a onda i gospodarski subjekti. Nakon što je Jolly počeo akciju, obznanili smo naše potrebe cijeloj javnosti, ali odaziv je bio skroman. Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji, tvrdim da ovdje još uvijek ima dovoljno moćnih tvrtki i pojedinaca koji bi mogli pomoći, pogledajte samo iskustvo Zadra na tom planu! Ova primoštenska gesta — to je prvi put da se neka općina odazvala našem apelu. Treba li trošiti riječi na to da su svi upućeni na ovu ustanovu od županijskog značaja!? — rekao je u prigodi dodjele čeka ravnatelj Bolnice dr. Željko Burić.
Nakon što su na Odjelu započeti radovi s 200.000 kuna, koje je odobrio Josip Stojanović, bilo je predviđeno urediti i Jedinicu intenzivne njege, no za to je bilo potrebno sljedećih 800.000 kuna. Ravnatelj dr. Burić sad, pak, kaže:
— Mi ćemo ipak ići na potpunu obnovu odjela, a do sada prikupljenim novcem financirat ćemo projektnu dokumentaciju. Tada ćemo i znati koliko nam novca za taj zahvat treba, računamo da bi to bilo oko 2 milijuna kuna.

ŠIBENSKI LIST (11. studenoga 2005.)

STIPE PETRINA, NAčELNIK PRIMOšTENSKE OPćINE
 Dogovoriti razgovor sa Stipom Petrinom, načelnikom primoštenske općine uvijek je pod velikim znakom pitanja. Glas koji prati tog kontroverznog lokalnog političara, ponavljamo, glas koji ga prati a ne kakav je on uistinu, daje naslutiti da možda razgovor završi prije nego što je počeo, i da budemo lijepo ispraćeni natrag u redakciju. Zato smo odlučili ne obilaziti k'o mačak oko vruće kaše, već s prvim pitanjem u glavu, pa što bude. Ili ćemo natrag u redakciju neobavljena posla ili ćemo razgovor privesti kraju.

ŠL Mjerila i stajališta o vašem političkom djelovanju dijametralno su suprotna. Za jedne ste agilan, učinkovit i beskompromisan čovjek kad je u pitanju Primošten i opće dobro, a za druge ste, svojim načinom razmišljanja, arogantna, agresivna, totalitarna, isključiva, netolerantna osoba, sklona ekscesima, autokrat i diktator. Politički vas protivnici smatraju vrlo nemilosrdnim. Jesmo li što propustili, ima li još sličnih epiteta i želite li odgovoriti na ovo pitanje?

- Nisam ni isključiv ni beskompromisan, ali to postajem onog trenutka kad su sva demokratska i ljudska sredstva iscrpljena. Kad se jednom postigne dogovor nisam više za vraćanje na početak i u takvim sam situacijama apsolutno beskompromisan. Međutim, ponavljam, uvijek prije toga želim razmotriti, rasvijetliti i okončati stvar dijalogom, dogovorom, kompromisom. U ovo vrijeme naše demokratske zbilje moram reći da nisam stopostotni demokrat, više sam prosvjetitelj apsolutist, jer to je jedina metoda kojom se na ovim prostorima postižu nekakvi rezultati, sve ostalo doživjelo je debakl. Dva su razloga za ovu moju tvrdnju. Glupo je da trošim sebe u srazu s nekom stranom koja nije za napredak i boljitak usprkos podmetanjima. Na primjer kad projekt od općeg dobra i od kojeg svi imaju koristi dovedemo do kraja, oni isti koji su opstruirali dotični projekt ocjenjuju moj rad ili odlučuju o njemu.
Što je to zapravo demokracija, vladavina većine? Pristaša sam životne teorije o hladnoj glavi, čvrstoj ruci i vrućem srcu. Ali poštujući pravila igre, jer ja sam apsolutni legalist, izlazimo na izbore. Nikada u svom životu ili političkom djelovanju nisam pokušao niti sam se usudio osporavati ili rušiti ta pravila, osim na način koji je predviđen tim pravilima i važećim zakonima. Sa svakim sam spreman sjesti za stol i ukrstiti argumente.

ŠL U prvu općinsku fotelju zasjeli ste u svibnju ove godine. Međutim, kad je vaša lista u prvom mandatu došla na vlast dubioza u općinskoj blagajni iznosila je 7.000.000 kuna. Kako ste to uspjeli nadoknaditi, i to tako brzo da ulazite i u nove investicije?

- Kad smo krajem studenoga 2001. došli na vlast u općini i to s jedinom mogućom kombinacijom 4 – 1 – 1 nasuprot 5 HDZ-ovih vijećnika, zatekli smo doslovno kaos. Dubioza je bila ne 7 nego 7,5 milijuna kuna i to dubioza koja je bila evidentirana u općinskim knjigama. S vremenom su se pojavljivale i druge ugovorene obveze koje nisu bile evidentirane u knjigama. U to vrijeme općinski službenici već šest mjeseci nisu primali plaću, vrtići i knjižnica osam mjeseci, a zaposlenici u DVD-u plaću nisu primili preko godinu dana. Općina, da vam stvar bude jasnija, nije imala niti jedno računalo. Bili bismo jako sretni da smo mogli krenuti od nule. Na ovih 7,5 milijuna kuna, oko 3,5 milijuna dugova bilo je na osnovi kamata i zateznih kamata. Samoj Jadranskoj banci morali smo vratiti kredit koji je narastao gotovo dvostruko – od 800.000 na 1.560.000 kuna. S Bankom smo dogovorili da odmah vratimo glavnicu od milijun i 50.000 kuna a da nam se otpišu kamate i zatezne kamate. Općina ta sredstva nije imala. Ja sam od prijatelja posudio taj iznos, u ime Općine vratio Banci dug i tek je tada Općina preuzela obvezu vratiti taj milijun i 50.000 kuna u šest godina s kamatom od šest posto. Zbog te sam geste i transakcije nekoliko puta bio u Krim policiji, i ja , i prijatelj koji mi je novac posudio i JBŠ. U Policiji su ustvrdili i zaključili da je posao obavljen korektno i izuzetno korisno za Općinu Primošten. U kolovozu 2002. svi korisnici općinskog proračuna redovito su primili plaću, a tako je i danas. Ostatak duga vraćali smo od redovnih općinskih prihoda, s tim da su nam otpisane sve kamate. S prihodima općine gospodarili smo na način da je 14 posto išlo na plaće, 16 posto za tekuće poslove, a 70 posto vraćalo se u općinski krvotok i taj je model u primjeni i danas. Dopustite mi malu digresiju. Ovakvim modelom primijenjenim na državnoj razini mislim da bismo se vlastitim sredstvima za pet ili šest godina riješili vanjskog duga. Ne treba posebno naglašavati što bi to značilo za političku stabilnost i kredibilitet države.
No da nastavim s domaćom problematikom. Po dolasku na vlast otpustili smo višak radnika u općini a ostalima smanjili plaću za 30 posto. Od tada svi članovi Općinskog vijeća, poglavarstva i skupštine komunalnog poduzeća svoje dužnosti obavljaju bez naknade.

ŠL Ovo bi pitanje na neki način bilo nastavak prethodnog. Što se sada planira ili radi a što je od vitalnog značaja za Primošten i primoštenski kraj? Gospodine Petrina, nas ovdje ne zanimaju stvari kao što su sudske tužbe i ovrhe koje su pokrenute protiv dužnika za komunalnu naknadu i komunalni doprinos i ne zanima nas kamo su nestali vjetroviti pridjevi s putokaza za mjesta u primoštenskom zaleđu, iako je i to vama, vjerujemo, veoma važno.

- Kad je riječ o investicijama najponosniji sam na to što smo u dvije godine svim zaseocima doveli vodu, što je i najveće ulaganje – oko 11 milijuna kuna. Ovdje moram spomenuti županijske strukture koje su nam doslovno ukrale više od pet milijuna kuna od CARDS programa za tu namjenu. O tome nešto više možete pitati gospodina Dragu Matića i župana Stančića. Ponosni smo i na ulaz u mjesto za što smo dobili Plavi cvijet. Ove godine planiramo potpuno dovršiti ulaz i konačno definirati centar s uređenim parkom. Cijelo vrijeme za sela našeg zaleđa potenciramo seoski turizam, a u prostorni smo plan uvrstili i jednu poslovnu zonu ali su nam ruke vezane s razloga što tereni nisu općinski nego privatni.

ŠL Što je u pozadini vašeg «obračuna» s HDZ-om?
- Ne postoji nikakav obračun. Činjenica je da moja nezavisna lista ima 80 posto mandata u Općinskom vijeću. S te je pozicije lista nudila HDZ-u doslovno pola vlasti koja mora, u to sam duboko uvjeren, biti u službi građana. Tu je bilo uključeno bilo koje mjesto koje HDZ hoće ili želi, čak i mjesto načelnika. HDZ je to odbio a razlog je, odgovorno tvrdim, što ta gospoda ne znaju ništa raditi osim potkradati općinu i sebi nabijati lažne putne naloge i dnevnice. To je problem.

ŠL Je li najava o izdvajanju primoštenske općine iz sastava županije bila puštanje probnih balona ili je to donekle bila promišljena i utemeljena izjava? Župan Duje Stančić nije bio previše impresioniran već je lakonski odgovorio da «je navikao na stalne napade iz Primoštena, a da Općina Primošten nema nijedan program vrijedan pažnje i novca od strane Županije, osim programa protupožarnih putova za koji ste dobili 360.000 kuna?

- Nije to bio probni balon. Županija i Šibenik stalno koče razvoj Primoštena i dugo ga godina na različite načine potkradaju, i to ne samo od 1990. Ipak svjesni smo da ne možemo nigdje otići nego tu gdje jesmo. Zašto onda referendum? Rezultat referenduma bio bi volja naroda i to nitko ne bi mogao osporiti.
Što se tiče županove izjave, on je lažov koji se igrom slučaja i spletom mračnih okolnosti našao na mjestu za koje nije ni u kakvom slučaju dorastao. Koristim se prilikom da ga javno upitam o njegovoj izjavi u Šibenskom listu od 1. listopada 2005. kad je izjavio da smo tražili da Županija plati privatne vodovodne priključke ili da izgradimo dječji vrtić na javnom pomorskom dobru, što je nonsens, i pozivamo ga na javnu polemiku pa neka svoje tvrdnje argumentira. Ako to nije u stanju napraviti neka podnese ostavku jer dovodi ljude u zabludu. Pokažu li se Stančićeve tvrdnje istinitima istog trenutka odstupam s načelničkog mjesta.

ŠL Veliku je medijsku prašinu podiglo uništavanje prilaznog puta za marinu Kremik i skidanje rampe na poluotoku Raduči. U čemu je bila svrha svega toga i kakvo je sada stanje?

- Rampa na Raduči stavljena je bez znanja i odobrenja općinske vlasti. Ista je stvar i s Kremikom koji je većinski vlasnik Primoštena d.d. htio uzurpirati, ali smatram da smo zakonskim ovlastima štitili imovinu i interese općine. U tom je trenutku taj naš, vjerojatno po nekima nepopularan potez, najviše odgovarao svrsi.

ŠL Svojedobno su javni mediji bili puni priloga o vašem «ratovanju» s Mađarima, odnosno s vlasnikom i direktorom Primoštena d.d. Laszlom Kerekesom. U jednom broju vašeg općinskog glasila, Glas Primoštena, studeni 2004., bez imalo diplomatskog takta rečeno je da je taj «gospodin» (gospodin u navodnim znacima) lažac i blefer. Otkuda odjednom to veliko iznenadno prijateljstvo s Mađarima, a mađarski vlasnik najednom je zadovoljan nametom na neiskorištene poduzetničke površine koji nije mali – 1.600.000 kuna godišnje?

- Činjenica je da smo u početku imali problema s većinskim vlasnikom iz razloga što je većinski vlasnik imao krivu predodžbu o nama. Čim se sjelo za stol pa obje strane iznijele svoje činjenice svi su problemi bili riješeni. Mi smo i prije dolaska Mađara uveli porez na neiskorištene gospodarske objekte. Akt nije bio izravno uperen protiv današnjeg većinskog vlasnika. Prva godina je plaćena, a ostatak je u žalbenom postupku. Otkada su stvari raščišćene odnosi su doslovno idilični.

ŠL Intervju ne bi bio potpun a da ne spomenemo čuvene sjednice Općinskog vijeća pod vašim predsjedanjem, na kojima su uz vijećnike i novinare koji bi pratili rad Vijeća, neizostavan dekor bili policajci i zaštitari. Što je prethodilo tim nemilim i mučnim scenama?

-U prošlom sazivu Vijeća bio je jedan vijećnik, bivši načelnik općine, koji se nikako nije mogao pomiriti s gubitkom položaja. Na svakoj je sjednici radio incidente koji nisu u skladu s poslovnikom i pravilnikom o radu Općinskog vijeća. Kao predsjednik OV-a radio sam u skladu s poslovnikom. Po spornom vijećniku nikada nijedna sjednica ne bi bila privedena kraju. Jednom je samo na moje traženje došla policija i ponijela se vrlo nekorektno, nije udaljila svog pripadnika pa svoj posao nije odradila profesionalno.

ŠL Prošle ste godine u lokalnom glasilu (studeni 2004.), pod egidom Što mislim to i kažem objavili članak «Naši» i «tuji». Tu polemizirate sa don Stipom Perkovom, s njegovim stajalištima koja objelodanjuje u svom glasilu Vjera u kamenu, a koja su redovito intonirana protiv aktualne općinske vlasti. Iako ste napisali da don Stipu Perkova ne treba posebno predstavljati, jer je to čovjek koji je puno pridonio primoštenskom kraju, veliki je domoljub, simpatizer HDZ-a… jeste li možda ipak s njim u sukobu?

Daleko od evanđeoske riječi

- Nisam ni u kakvom sukobu sa don Stipom Perkovom. Kao čovjek koji ne priznaje nijednu drugu stranku ili koaliciju osim HDZ-a, don Stipe se ne može pomiriti s aktualnom političkom vlašću, i to je vidljivo u svakom broju Vjere u kamenu, ali mislim da je to njegovo pravo i njegov problem. Međutim, ono što mi smeta kod don Stipe je što govori jezikom mržnje i laži a što nije primjereno jednom svećeniku. Umjesto da spaja ljude primoštenskog kraja i stvara mostove ljubavi on ih na svaki način pokušava razdvojiti. Taj čovjek misli, a ovo govorim isključivo s pozicije načelnika, a ne nikakve stranačke osobe, da je i iznad zakona i da zakoni za njega ne važe. Papira za obavljanje gospodarske djelatnosti nema, općini ne plaća komunalni doprinos, ne plaća komunalne usluge i ne prijavljuje goste. Ukratko, radi na crno, a Ministarstvo kulture RH financira rad Jurlinovih dvora. Na ovaj način potkrada se država koja don Stipu još nagrađuje.

Zašto je «ušutkan» Glas Primoštena?!

ŠL Sami kažete da uvijek govorite jasno, otvoreno, eksplicite, ono što mislite i da vam je stran svaki oblik ezopovštine. Nadamo se da ćemo i ovdje dobiti eksplicitan odgovor. Spomenuto općinsko glasilo Glas Primoštena više ne izlazi. Mišljenja su podijeljena. Jedni tvrde da je glasilo zobalo puno novca iz općinske blagajne, drugi koji vas poznaju kao nepopustljivog, tvrde da ste se miješali u uređivačku koncepciju novinarskom veteranu Zdravku Gracinu koji je posao dobro radio, a koji to kao urednik nije htio dopustiti, a treći vele da se dogodilo upravo ono zbog čega ste vi jednom prilikom nemilosrdno udarili po Šibenskom listu. Naime, pišući u jednom od posljednjih brojeva Glasa Primoštena (ožujak 2005.) o liku i djelu pok. Ivana Balentovića, koji je bio vlasnik Dubrovačkog vjesnika i Šibenskog lista, rekli ste da je Šibenski odradio prljav posao za HDZ. Je li možda i primoštensko općinsko glasilo odradilo sličan ili isti posao izlazeći dok je trebalo da Stipe Petrina postane načelnik općine, a poslije toga više ništa nije važno?

-Kako piše u impresumu Glasa Primoštena Zdravko Gracin je bio privremeni urednik, jer je tako sam odlučio pri pokretanju lista. Ali Općina je protiv njega podigla kaznenu prijavu, jer je otuđio kompletan arhiv Glasa Primoštena, nekim je suradnicima isplaćivao dvostruke honorare, probio je sve financijske plafone dok je glasilo izlazilo. Gospodin Gracin imao je apsolutnu slobodu u kreiranju lista, a glasilo nitko ne bi vidio dok se ne bi pojavilo u trafici. Tu je slobodu Zdravko Gracin zloupotrebio. List trenutačno ne izlazi jer nemamo adekvatnu osobu za urednika.

ŠL Nedavno ste na prijedlog načelnika općina naše županije jednoglasno izabrani u predsjedništvo Saveza udruga općina RH. U Opatiji ste prije desetak dana aklamativno izabrani za potpredsjednika Udruge općina Republike Hrvatske. Hoćete li i koliko moći pomoći općinama naše županije dok budete na toj funkciji?

-Mislim da ću moći pomoći barem što se tiče nacrta prijedloga novog zakona o lokalnoj upravi i samoupravi. U Opatiji sam pokrenuo dva konkretna prijedloga, da se iz Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi izbaci stav 8, stavka 84 koji daje mogućnost da se raspusti predstavničko tijelo u slučaju da u zakonskom roku ne donese prostorni plan jer je to protuustavno i to s razloga što u donošenju prostornog plana ne sudjeluje samo predstavničko tijelo, već još tri čimbenika (izrađivač plana, županijski zavod za prostorno planiranje i Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja).
Drugi prijedlog tiče se postupka izvlaštenja koji je u ovom trenutku dug i trebalo bi ga pojednostavniti. Primjerice, već bi odlukom prvostupanjskog tijela tražitelj trebao biti uveden u posjed, a sve ostalo trebalo bi ići kao i do sada odnosno da ne dolazi do kašnjenja radova koji su u interesu RH.

ŠL Bespravna gradnja i prostorni plan?

- Kad bi bilo imalo volje sintagma «bespravna gradnja» ne bi smjela postojati. Nitko ne može biti bespravni graditelj kome država dade dopuštenje na priključak za vodu, struju, telefon i tko uredno državi plaća sve dažbine. Apsolutno nisam da se gradi i radi bez dozvole, međutim tko danas može srušiti 100.000 bespravnih objekata. Jasno je da se sve neće moći srušiti. A diskrecijsko pravo resornog ministarstva kome rušiti a kome ne, mračna je strana ove priče. Zar nije bolje da se proglasi dan D, da se legaliziraju svi objekti s kojima se to može napraviti, ali uz kaznenu odredbu: da se sruše samo oni objekti koji su na pomorskom dobru ili na ključnim mjestima koja su predviđena za bitne projekte infrastrukture ili javnog sadržaja. Oni kojima se ne bi rušilo trebali bi, primjerice, platiti dvostruki komunalni doprinos.
Da bi se ubuduće izbjegla bespravna gradnja, sve bi ovlasti građevnih inspektora (a ionako se žale da ih je malo) trebalo prenijeti na komunalne redare. Ti bi komunalni redari tada imali ovlasti kao što imaju pri nastupanju na javnim površinama. Kako bi se provedba zakona osigurala sto posto trebalo bi ugraditi i kaznenu odredbu za načelnika ili gradonačelnika koji bi se bezuvjetno zakonski kaznili ukoliko se na njihovu području, primjerice, evidentiraju dva bespravna objekta u gradnji. No čini mi se da za ovakvo rješenje nema političke volje, pa sve priče oko bespravne gradnje i rušenja u ovom trenutku ne drže vodu i besmislene su. Jer kako protumačiti činjenicu da istodobno dok bageri ruše u Milni, NPC u Mandalini gradi novu marinu bez građevne dozvole, bez važećeg prostornog plana. Prema riječima samog vlasnika NPC-a sve što posjeduje za bespravnu gradnju je zaštita nekih aktualnih i bivših ministara. Tragedija je to veća što za slučaj bespravne gradnje u Mandalini znaju sve gradske i županijske strukture, resorno ministarstvo te inspekcijske službe.
Što se tiče prostornog plana naše općine on je na putu prema Zagrebu, ali je trebao biti donesen još u lipnju. Međutim, krivom primjenom uredbe on je odbijen, ali su svi nesporazumi otklonjeni.

ŠL Grupa građana koja nije imala niti toliko građanske hrabrosti i obraza da se potpiše, podnijela je šibenskom Vodovodu predstavku da ste ilegalno spojeni na vodovodni priključak. I, naravno, opet skandal kojem je u središtu S. Petrina, opet policija… Kako je sve to završilo i što su vam nakon intervencije rekli u Vodovodu?

Nije ovo jedina prijava grupe građana, navodno mještana, protiv mene. Evo pogledajte, ovo je prijava Središnjem državnom uredu za upravu, USKOK-u, MUP-u, Ministarstvu zaštite okoliša…potpisane uvijek isto: «građani općine Primošten». Vodovodu su napisali da Stipe Petrina krade vodu već 25 godina. Na izričit zahtjev Mihe Mioča, direktora Vodovoda, koji u dopisu PU šibensko-kninskoj tvrdi da je Stipe Petrina nasilna osoba koja prijeti radnicima Vodovoda, na teren je 26. listopada uz radnike te tvrtke izašla i policija. Tog su mi dana bez mog znanja ispilili cijev i ostavili kućanstvo bez vode. Na suprugin poziv došao sam kući te radnicima Vodovoda i policajcima rekao da su bez naloga upali na privatni posjed, dirali u imovinu primoštenske općine i moju privatnu, a kada sam policiji u Primoštenu dostavio uredno rješenje o vodovodnom priključku, i nakon razgovora s direktorom Vodovoda, isti sam dan u ranim poslijepodnevnim satima dobio vodu. Jako mi je dobro poznato tko piše predstavke i tko se krije iza «grupe građana Primoštena». To su izborni gubitnici koji se ne mire s postojećim stanjem, ali se ne bih htio spuštati na njihovu razinu, jer za razliku od njih ja što kažem ili napišem stojim iza toga svojim imenom i prezimenom.

Stjepan Baranović

Slobodna Dalmacija (7.listopada 2005.)

Petrina: Ministri nas koče zbog
osobne koristi!

OPTUŽBA Tvrdim da se namjerno smanjuje građevno područje u općinama Primošten i Rogoznica samo zato što ministri u Vladi RH imaju osobne koristi - rekao je Stipe Petrina, načelnik općine Primošten

PRIMOŠTEN - Općina Primošten pokrenut će upravni postupak zbog usklađivanja Županijskog plana prostornog uređenja s Uredbom o zaštiti obalnog područja mora u režiji Zavoda za urbanizam. Ako i dalje Zavod bude opstruirao donošenje općinskog prostornog plana, sudskim putem Općina će srušiti županijsku plansku regulativu. Također će biti podignuta i kaznena prijava protiv ravnatelja Zavoda Damira Lučeva i njegove pomoćnice Irene Terzanović zbog pritisaka na izrađivače plana i samovoljnog određivanja namjene prostora.
Politički obračun
— Odbijanje našeg PPU-a nakon četiri suglasnosti Ureda Državne uprave u Šibeniku i županijskog Zavoda za urbanizam nije ništa doli politički obračun s neposlušnim i nepodobnim lokalnim vlastima koje se s administrativnim zavrzlamama i podmetanjima želi onemogućiti da u zakonskom roku usvoje prostorni plan. Neusvajanjem plana u zakonskom roku raspustilo bi se predstavničko tijelo općine Primošten i omogućio bi se lokalnom HDZ-u i njegovim satelitima popravni ispit — kazao je načelnik općine Stipe Petrina.
Odaslan je i dopis pomoćnici ministrice zaštite okoliša i prostornog uređenja Vlatki Đurković u kojem se traži navođenje konkretnih razloga zašto je nadležno ministarstvo uskratilo suglasnost na općinski PPU i je li moguće retroaktivno primjenjivati zakonske propise.
— Najprije smo na traženje Zavoda prošle godine ispravili 40 primjedaba, a potom njih 106. Pristali smo na sve uvjete kako bismo lani u srpnju konačno dobili i tu posljednju suglasnost. Sada nam se plan vraća radi tzv. tabeliranja o izgrađenosti obalnog područja.
Premašeni rok
U slučaju bitnog smanjivanja izgrađenosti moramo ponovno na javni uvid i javnu raspravu čime ćemo, dakako, premašiti konačni rok za usvajanje plana. Tvrdim da se namjerno smanjuje građevno područje u općinama Primošten i Rogoznica samo zato što ministri u Vladi RH imaju osobne koristi — rekao je Petrina.
Iako je izgledalo da će nakon posljednjeg sastanka primoštenskih općinskih čelnika s ministricom za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo Marinom Matulović Dropulić 3. ovog mjeseca u Zagrebu općinski prostorni plan konačno ugledati svjetlo dana, najnoviji nesporazumi još više su zakomplicirali odnose na relaciji Općina — Županijski zavod za urbanizam.
Pritisak na službe
— Primoštenski čelnici koriste medije kako bi napravili pritisak na stručne službe Zavoda koje nimalo nisu odgovorne za usklađivanje planova s uredbom o zaštiti obalnog pojasa.
Mi smo još 22. srpnja prošle godine dali suglasnost na primoštenski prostorni plan, a uredba je na snagu stupila u rujnu. Da nije bilo uredbe, plan bi već bio usvojen. Naime, činjenica je da općinska vlast nije opstruirala njegovo donošenje megalomanskim zahtjevima.
Da Zavod dobro radi, govori i podatak da će do kraja ove godine čak 90 posto prostora Županije šibensko-kninske biti pokriveno planskom regulativom.
I sada u primoštenskom prostornom planu nema sadržajno većih problema. Po meni je glavni problem u komunikaciji s općinskim načelnikom Stipom Petrinom — izjavio je za Slobodnu Dalmaciju ravnatelj Zavoda Damir Lučev, ističući da je primoštenska obalna crta preizgrađena, i to čak 60 posto.
Smanjivanje građevnog područja, potvrdio je, rezultiralo bi javnim uvidom i javnom raspravom.

Vedrana STOČIĆ

 

ČUVAJMO BAŠTINU U PRIMOšTENSKIM VINOGRADIMA SNIMLJEN SPOT ZA PJESMU KAMENA SUZA
 Piše: Nevena Banić

Mukotrpnim radom iz vinograda zasađenih u kamenu dobiva se glasovito vino – primoštenski babić. Poznati enolozi ga s pravom svrstavaju među najbolja hrvatska vina, a kada se tomu doda činjenica da se ova sorta grožđa uzgaja na mjestu gdje ima više kamena nego zemlje, jasno je da njegovo uzgajanje zahtijeva mnogo pažnje. Ovi vinogradi imaju službeni status svjetskog spomenika ljudskom radu. Slika tih vinograda nalazi se u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda.

Bepo i policajac

Baš iz tih razloga, ali i zbog toga što kako sorta, tako i ljudi koji se njome bave polako izumiru Primoštenac Stipe Gašperov odlučio je nešto napraviti kako bi se spriječilo da, nekada glavni kruh primoštenskog težaka, danas bude tek podsjetnik na stara vremena. I tako je nastala pjesma Kamena suza, za koju je tekst napisao Ante Picukarić, a glazbu Branko Glavan, a otpjevao ju je, kako kaže sam Gašperov, čovjek koji jako dobro zna što je dobro vino – Zadranin Bepo Matešić. Njemu se pridružio i Vjekoslav Blažinović, inače koordinator zagrebačkog MUP-a, ali i pjevač amater, koji iza sebe ima već neke snimljene materijale. Spot je sniman u Gašperovovu vinogradu, baš onakvom kakvi su nedavno predloženi za uvrštenje u Unescov popis svjetske baštine. No , u spotu su se našle i panorame većine dalmatinskih gradova. Gašperov je, osim što je idejni inicijator, i glavni financijer spota, a u pomoć mu je priskočila Turistička zajednica županije, baš kao i Općina Primošten. Što je zapravo bila svrha pjesme i spota? – Želio bih potaknuti mladog čovjeka da nastavi tradiciju svojih djedova i da ne dopusti da ovo jedinstveno vino padne u zaborav – objašnjava Stipe Gašperov.

Skinuti sram s motike

On inače ne proizvodi industrijski babić, kakav se može kupiti u trgovinama, već pravi autohtoni babić u svojoj konobi. Zbog toga što je ovo svojevrstan svjetski spomenik specijalna komisija iz Italije mu određuje dan berbe, što znači da se baš ništa ne prepušta slučaju. Osim vinogradarstvom bavi se i maslinarstvom i zasada od toga uspije živjeti.
– Sigurno da se može od toga živjeti, a može i mladi čovjek, koji u Primoštenu iznajmljuje nekoliko apartmana, zasaditi tisuću loza. Htio bih da se napokon skine sram s motike, jer je cijeli ovaj kraj, baš kao i grad Šibenik, izgrađen motikom – završio je Gašperov i dodao kako će se spot, kada bude montiran, moći kupiti u suvenirnicama diljem županije.