Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01 i 60/01) i članka.27. i 29. Statuta Općine Primošten (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 19/01), Općinsko vijeće Općine Primošten, na
4.
sjednici, od 29. siječnja
2002. godine, donosi
P O S L O V N I K
OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE PRIMOŠTEN
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Poslovnikom uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Općinskog vijeća Općine Primošten (u daljnjem tekstu Vijeće), i to:
- postupak konstituiranja vijeća,
- prava i dužnosti vijećnika.
- izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
- izbor i provođenje postupka odgovornosti Općinskog načelnika,
zamjenika načelnika i članova Općinskog poglavarstva,
- izbor i način rada radnih tijela Vijeća,
- odnos Vijeća, Poglavarstva i načelnika,
- postupak odlučivanja i donošenja akata,
- poslovni red sjednice,
- javnost rada i
- druga pitanja važna za rad Vijeća.
II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 2.
Vijeće se smatra konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici nakon provedenih izbora za članove Vijeća uz uvjet da je sjednici nazočna većina vijećnika Vijeća.
Članak 3.
Konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.
Konstituirajućoj sjednici Vijeća,do izbora predsjednika,presjeda dobno najstariji vijećnik,koji do izbora predsjednika vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika utvrđen ovim poslovnikom.
Članak 4.
Na konstituirajućoj sjednici bira se Mandatna komisija na prijedlog predsjedatelja ili najmanje jedne trećine (1/3) vijećnika.
Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana:
Mandatna komisija:
-izvješćuje o provedbenim izborima i imenima izabranih vijećnika, kao i podnesenim ostavkama na dužnost vijećnika, te o zamjenicima koji umjesto njih počinju obnašati dužnost vijećnika,
-izvješću Vijeća o prestanku mandata vijećnika kad su ispunjeni zakonom predviđeni uvijeti
-izvješćuje Vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak vijećničkog mandata zamjeniku vijećnika
Članak 5.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedbenim izborima, predsjedavatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
“Prisežem da ću prava i obveze vijećnika obavljati savjesno i odgovorno radi
gospodarskog i socialnog probitka Općine Primošten i Republike Hrvatske,da će se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava ,zakona i statuta Općine Primošten i da ću štititi ustavni poredak poredak Republike Hrvatske.
Nakon izgovorene, predsjedatelj poziva pojedinačno vijećnike,a vijećnik nakonšto je prozvan,ustaje i izgovara riječ “prisežem”.
Svaki vijećnik potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedatelj.
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici kao i zamjeni vijećnika,kad počinje obavljati dužnost vijećnika,polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak 6.
Od dana konstituiranja Vijeća pa do prestanka mandata, vijećnici te zamjenik vijećnika od dana kada je počeo obavljati dužnost vijećnika, imaju sva prava i dužnost određena Zakonom,Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 7.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeća bira se Odbor za izbor i imenovanje i Odbor sa Statut ,poslovnik i propise.
Po izboru Odbora iz stavka 1.ovog članaka pristupa se izboru predsjednika i potpresjednika Vijeća.
b)Izbor predsjednika i potprdesjednika Vijeća.
Članak 8.
Vijeće ime predsjednika i jednog potpredsjednika koji se biraju na konstituirajućoj sjednici, većinom glasova svih vijećnika.
Prijedlog kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi, Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje jedna trećina vijećnika.
Prijedlog kandidata za predsjednika i potpredsjednika je pojedinačan.
Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja se glasovanjem posebno za svakog kandidata.
Kada je predloženo više kandidata, Vijeće može odlučiti da se izbor obavi tajnim glasovanjem.
Članak 9.
Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća prijedlog kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, ili ako od više kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu, glasovanje se ponavlja prema istom postupku kao prvo glasovanje.
Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća bilo više od dva kandidata u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
U slučaju da u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih vijećnika, izborni postupak se ponavlja.
Članak 10.
Nakon što je izabran, predsjednik Vijeća preuzima predsjedavanjeVijećem i daljnjem vođenju sjednice.
III. IZBOR OPĆINSKOG NAČELNIKA I OPĆINSKOG
POGLAVARSTVA
a)Izbor načelnika i zamjenike načelnika
Članak 11.
Vijeće bira općinskog načelnika i zamjenika načelnika većinom glasova svih vijećnika, najkasnije 30 dana od dana konstituiranja.
Prijedlog kandidata za načelnika i zamjenika načelnika podnosi Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje jedna trećina vijećnika.
Prijedlog kandidata za načelnika i zamjenika načelnika je pojedinačan.
Načelnik i zamjenik načelnika izabiru se glasovanjem posebno za svakog kandidata.
Kada je predloženo više kandidata Vijeće može odlučiti da se izbor načelnika i zamjenika načelnika obavi tajnim glasovanjem.
Članak 12.
Ako prigodom glasovanja za izbor načelnika i zamjenika načelnika prijedlog ne dobije potrebnu većinu glasova, odnosno ako od više kandidata niti jedan ne dobije većinu, glasovanje se ponavlja prema istom postupku kao i prvo glasovanje.
Ako je za izbor načelnika i zamjenika načelnika bilo više od dva kandidata u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih vijećnika , izborni se postupak ponavlja.
b)Izbor članova Poglavarstva
Članak 13.
Vijeće bira članove Općinskog poglavarstva na prijedlog Općinskog načelnika, većinom glasova svih vijećnika.
O prijedlogu za članove poglavarstva glasuje se javno i pojedinačno.
Načelnik je po položaju predsjednik Poglavarstva,a zamjenici načelnika po položaju su zamjenici predsjednika Poglavarstva.
Članak 14.
Ako prijedlog za članove Općinskog poglavarstva ne dobije potrebnu većinu, načelnik će najdalje u roku od 15 dana podnijeti novi prijedlog ili podnijeti ostavku.
Ako načelnik podnese ostavku, Vijeće glasuje o prihvaćanju ostavke.
Ostavka je usvojena ako je za nju glasovala većina svih vijećnika.
Članak 15.
Nakon što su izabrani načelnik i članovi Poglavarstva na sjednici Vijeća daju svečanu prisegu.
Predsjednik Vijeća izgovara, a članovi Poglavarstva ponavljaju za njim tekst prisege koji glasi:
“Prisežem da ću dužnost načelnika (zamjenika načelnika, člana Poglavarstva) obnašati savjesno i odgovorno i držati se Ustava, zakona i odluka Vijeća, te da ću poštovati pravni poredak i zalagati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Primošten”.
Članovi Poglavarstva potpisuju tekst prisege.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
a) prava i dužnost Vijećnika
Članak 16.
Dužnost vijećnika je počasna.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
Članak 17.
Vijećnici imaju prava i dužnosti utvrđena statutom, ovim poslovnikom, drugim aktima Vijeća i Zakonom, a osobito:
- prisustvovati sjednicama vijeća i radnih tijela kojih su članovi,
- raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju što je na dnevnom redu
Vijeća i radnih tijela kojih su članovi, te o njemu odlučivati,
- predlagati vijeću donošenje odluka i drugih akata,
- predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća,
- postavljati načelniku i Poglavarstvu pitanja što se odnose na njihov rad
ili obavljanje poslova iz njihova djelokruga,
- tražiti i dobiti podatke od tijela Općine potrebne za obavljanje dužnosti
vijećnika, te s tim u svezi, koristiti njihove stručne i tehničke usluge,
- sudjelovati u radu sjednica drugih radnih tijela Vijeća i sudjelovati u
njihovu radu bez prava odlučivanja i
- biti biran u radna tijela Vijeća i prihvatiti izbor.
Članak 18.
Vijećnicima se dostavljaju:
- materijali o kojima će se raspravljati na sjednici Vijeća ili radnog tijela
kojeg je član.
Članak 19.
O prisustvovanju vijećnika na sjednicama Vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.
Vijećnik, ako je spriječen prisustvovati sjednici Vijeća ili radnog tijela, o tome izvješćuje tajnika.
Članak 20.
Vijećnik ima pravo:
- predlagati donošenje odluka i drugih akata iz djelokruga Vijeća,
ako posebnim propisima nije određeno drugačije,
- podnositi amandmane na prijedloge odluka i drugih općih akata,
- predlagati osnivanje radnog tijela ili grupe radi obrade određenog
pitanja i preiprema akata za Vijeće,
- pokretati rasprave o potrebi donošenja odluka ili drugih akata iz
djelokruga Vijeća.
Članak 21.
Vijećnik ima pravo od predlagatelja tražiti obavijesti i uvid u materijale o temama koje su na dnevnom redu sjednice i druge obavijesti koje su mu potrebne kao vijećniku.
Objašnjenja u svezi s temom može tražiti i od predsjednika Vijeća, predsjednika radnog tijela ,tajnika.
Članak 22.
Vijećnik može postavljati pitanja načelniku i Poglavarstvu u okviru njihova djelokruga.
Vijećnik može postavljati pitanja i tražiti obavijesti na sjednici vijeća ili ih uputiti pismeno.
Odgovori na postavljena pitanja i tražene obavijesti mogu se dati na sjednici Vijeća na kojoj je to zatraženo, na slijedećoj sjednici Vijeća ili pismeno, najkasnije u roku od 30 dana.
Članak 23.
Odgovor na pitanje vijećnika daje nadležno tijelo u čiji djelokrug spada predmet naznačem u pitanju.
Ako vijećnik nije zadovoljan odgovorom, može tražiti daljnja pojašnjenja ili predložiti raspravu u Vijeću.
Članak 24.
Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova i izgubljenu zaradu nastalu u vezi s radom u Vijeću, u visini i na način određen posebnom odlukom vijeća.
Članak 25.
Vijećnik se u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih poduzetnosti za sebe ili svojeg poslodavca ne smije koristiti položajem vijećnika i naglašavati funkcija.
Članak 26.
Vijećnici mogu osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klub nezavisnih članova.
Klub mogu osnovati najmanje tri vijećnika
Klubovi su o svom osnivanju obvezni obavijestiti Vijeće i tajnika, te priložiti popis članova.
Presjednik će osigurati klubovima prostorne i tehničke uvjete za rad.
V. USTROJSTVO VIJEĆA
a) Predsjednik i potpredsjednik Vijeća
Članak 27.
Predsjednik Vijeća zastupa Vijeće i predsjedava sjednicama.
U obavljanju poslova i zadaća iz stavka 1. ovog članka predsjednik Vijeća:
- predstavlja i zastupa Vijeće
- saziva sjednice,predsjedava im i održava red na njima
-brine o postupku donošenja odluka i drugih akata
-pokreće incijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća
- brine o primjeni poslovničkog reda na sjednici,
-brine o primjeni Poslovnika i Statuta
-brine o ostvarivanju prava vijećnika Vijeća
- potpisuje akte Vijeća,
- usklađuje rad Vijeća i radnih tijela,
- surađuje s predsjednicima predstavničkih jedinica lokalne i područne
samouprave,
- brine o provođenju načela javnosti rada vijeća,
- obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim poslovnikom.
Članak 28.
Predsjednika, kad je spriječen ili odsutan zamjenjuje potpredsjednik.
Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijaća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika.
Predsjednik Vijeća može potpredsjedniku povjeriti određene poslove iz svog djelokuga.
Članak 29.
Posebnom će odlukom Vijeće odlučiti da li je funkcija predsjednika i potpredsjednika počasna ili profesionalna. Predsjednik i potpredsjednik Vijeća imaju
pravo na naknadu troškova i izgubljene zarade prema posebnoj odluci, ako dužnost obavljaju počasno.
Članak 30.
Tajnik pomaže predsjedniku Vijeća pripremati sjednice Vijeća, sudjeluje na sjednicama i upozorava predsjednika i Vijeće na kršenje zakonitosti, te obavlja druge pravne i administrativne poslove Vijeća određene Statutom i ovim Poslovnikom,te se brine o poslovima oko objave općih akata Vijeća.
b) Radna tijela
Članak 31.
Vijeće ima stalna i povremena radna tijela predviđena Statutom.
Članak 32.
Radna tijela imaju predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Članovi radnih tijela biraju se, u pravilu, iz redova vijećnika.
U radna tijela mogu se imenovati i pojedini znanstveni, stručni i drugi javni djelatnici, te druge osobe koje mogu pridonijeti radu radnog tijela.
Predsjednika i članove radnog tijela bira Vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine vijećnika.
Sastav radnih tijela, u pravilu, odgovara stranačkoj strukturi Vijeća.
Članak 33.
Predsjednik i članovi radnog tijela biraju se za mandatno razdoblje vijećnika, ako odlukom o osnivanju nije određeno drugačije.
Predsjednici i članovi radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su imenovani zbog prestanka mandata vijećnika, spriječenosti i osobnih razloga.
Članak 34.
Radna tijela rade na sjednicama. O radu sjednica vodi se zapisnik.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu, predlaže dnevni red, predsjedava i rukovodi sjednicom, te potpisuje zaključke što ih radno tijelo donosi.
Radno tijelo može održati sjednicu ako je nazočna većina članova, a odlučuje javnim glasovanjem većinom nazočnih članova.
Ako je predsjednik radnog tijela sprijčen ili odsutan, zamjenjuje ga član radnog tijela kojeg odredi većina nazočnih članova.
Članak 35.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela prema svojoj ocjeni , a dužan ju je sazvati u roku od 8 dana nakon što to zatraži većina članova radnog tijela, predsjednik Vijeća ili Vijeće.
Ako sjednicu ne sazove predsjednik radnog tijela u roku iz stavka 1. ovog članka, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća
Članak 36.
Radna tijela mogu osnovati radne grupe za proučavanje pojedinog pitanja, stručno sastavljanje izvješća ili izrade nacrta odluke ili drugih akata.
Radna tijela mogu tražiti potrebne podatke i dokumentaciju od tijela Općine a radi izvršenja poslova i zadataka iz svog djelokruga.
Članak 37.
Radna tijela podnose Vijeću izvješće o svom radu.
Članak 38.
Na rad radnih tijela analogno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika, ako radna tijela ne donesu Poslovnike o svom radu.
c)Mandatna komisija
Članak 39.
Mandatna komisija raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna prava vijećnika Vijeća.
Sastav dijelokrug i način rada ove Komisije utvrđeno je člankom 4.ovog Poslovnika.
d)Odbor za izbor i imenovanje
Članak 40.
Odbor za izbor i imenovanje ima predsjednika i četri člana.
Predsjednika i članove Odbora ,bira Vijeće na prvoj konstituirajućoj sjednici,na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika Vijeća.
Članak 41.
Odbor za izbor i imenovanje:
1.predlaže izbor predsjednika i potpresjednika Vijeća,načelnika i zamjenike načelnika
2.predlaže sastav radnih tijela
3.predlaže imenovanje predstavnika Vijeća u određena tijela,organizacije i ustanove,
4.obavlja i druge poslove određene zakonom,statutom i poslovnikom
e) Odbor za statut , poslovnik i propise
Članak 42.
Odbor za statut,poslovnik i propise:
1.utvrđuje prijedlog poslovnika Vijeća
2.daje mišljenje na prijedlog Statuta
3.prati,razmatra i analizira provedbu Statuta
4.razmatra načelna pitanja u svezi usuglašavanja Statuta s pozitivnim zakonskim propisima
5.razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom i Statutom,te u pogledu njihove pravne obrade i u svezi s tim daje mišljenje i prijedloge Vijeće
VI. ODNOS VIJEĆA, POGLAVARSTVA I NAČELNIKA
Članak 43.
Predsjednik Vijeća izvješćuje Poglavarstvo o zakazanoj sjednici Vijeća.
Poglavarstvo određuje svog predstavnika za sjednicu Vijeća kao izvjestitelja o prijedlogu odluke ili drugog akta kojih je predlagatelj.
Članak 44.
Članovi Poglavarstva nazočni su sjednicama Vijeća.
Predstavnik Poglavarstva sudjeluje na sjednicama Vijeća i radnih tijela u raspravama o prijedlozima koje podnosi Poglavarstvo, iznosi i obrazlaže prijedloge i
stajališta Poglavarstva, stručna objašnjenja, te se izjašnjava o podnesenim amandmanima ako ga je za to ovlastilo Poglavarstvo.
Kada poglavarstvo nije predlagatelj, daje svoje mišljenje i stajalište o prijedlogu predlagatelja Vijeću.
Članak 45.
Ako Vijeće, odnosno radno tijelo ocijeni da je za raspravu o nekom pitanju neophodno mišljenje Poglavarstva, a njegova predstavnika nema na sjednici, niti je ono dostavilo svoje mišljenje, Vijeće može odgoditi raspravu o tom prijedlogu.
Članak 46.
Poglavarstvo za svoj rad odgovara Vijeću.
Poglavarstvo podnosi Vijeću izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje, te po posebnom zahtjevu Vijeća.
Članak 47.
Načelnik ima pravo na sjednici Vijeća i radnih tijela iznositi svoja mišljenja o svakom prijedlogu što je na dnevnom redu sjednice.
U raspravi o prijedlogu općeg akta načelnik ima pravo na sjednici uvijek dobiti riječ kada to zatraži radi rasprave o pitanjima ustavnosti i zakonitosti predloženog akta.
Načelnik je za svoj rad odgovoran Vijeću.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak 43.
Vijeće u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom,zakonom i Statutom utvrđene poslove i u vezi s tim donosi odluke, programe rada, godišnji proračun, zaključni račun, deklaracije, rezolucije, preporuke i zaključke, te daje izvorna tumačenja odluka.
Vijeće donosi i pojedinačne akte, zaključke i rješenja, u slučajevima određenim zakonom i drugim propisima kada izvršava pojedinačna prava i obveze iz svog djelokruga.
Članak 44.
Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Općine koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte, te propisuju njihova prava i dužnosti, odnosno uređuju pitanja od interesa za Općinu.
Programom rada utvrđuju se godišnji ili višegodišnji sadržaj i dinamika rada, te nositelji, izvršitelji i vrijeme izvršenja zadatka.
Deklaracijom se izražava opće stajalište Vijeća o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Općine.
Rezolucijom se ukazuje na stanje i probleme u određenom području samouprave te mjere koje treba provesti.
Preporukom,Vijeće izražava mišljenje o pojedinom pitanju o općeg interesa i naćinu rješavanja pojedinih problema,ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava,zakona i dr. općih akata koje donosi Vijeće,izražava mišljenje u svezi
usklađivanja odnosa i međusobne suradnje s drugim gradovima i općinama,u pitanjima od zajedničkog interesa,te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzeti radi rješavanja pojedinih pitanja u skladu sa njegovim interesima se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o radu tijela Općine iz samoupravnog
djelokruga i upućuje na njihovo rješavanje.
Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća i rješavaju druga pitanja iz djelokruga Vijeća,radnih tijela,upravnih odjela za koje nije predviđeno donošenje akata.
Naredba se donosi radi izvršavanja pojedinih odredbi zakona i odluka i njima se uređuje ili zabranjuje određeno postupanje.
Rješenjem Vijeće u svojem djelokrugu odlučuje o izboru odnosno imenovanju i razrješenju,te davanje suglasnosti na izbore i imenovanja.
Članak 43.
Tekst odluke koje donosi Vijeće potpisuje presjednik Vijeća.
Zaključke koje donose radna tijela Vijeća potpisuje presjednik radnog tijela koje je donjelo zaključak.
Članak 44.
Na izvornike odluka i drugih propisa i općih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluke,odnosno izvornikom drugog akta Vijeća podrazumjeva se onaj tekst koji je usvojen na sjednici Vijeća.
O izradi izvornika odluke i drugih općih akata Vijeća,o stavljanju pečata na izvornike akata o čuvanju izvornika i o njihovoj evidenciji brine se tajnik općine.
Članak 45.
O objavi akata brine se tajnik općine.
Tajnik općine daje ,na temelju izvornika akata Vijeća,ispravke eventualnih grešaka u objavljenom tekstu.
Odluke i drugi opći akti,kao i pojedinačni stupaju na snagu osmog dana nakon objave,a iznimno radi osobito opravdanih razloga može se odrediti da stupa na snagu danom objave.
Odluke i drugi opći akti mogu stupiti na snagu i danom donošenja,što će se utvrditi samim aktom.
b)Prijedlog za donošenje odluka(akata)
Članak 45.
Odluke i drugi akti donose se većinom nazočnih vijećnika,ukoliko je sjednici nazočna većina vijećnika Vijeća.
Statut,Poslovnik,Proračun,Godišnji obračun proračuna,donose se većinom glasova svih vijećnika.
c)Pokretanje postupka
Članak 46.
Postupak donošenja odluka pokreće se podnošenjem prijedloga odluke.
Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik, radno tijelo, Poglavarstvo i načelnik, ako Statutom nije određeno da prijedloge pojedinačnih odluka mogu podnijeti samo određeni predlagatelji.
Članak 47.
Vijeće može posebnim zaključkom odrediti da se prije podnošenja prijedloga odluke u radnim tijelima, odnosno drugim tijelima Vijeća, provede prethodna rasprava na osnovi prikaza stanja u pojedinim područjima o potrebi donošenja odluke i osnovnim pitanjima koja bi trebalo urediti odlukom.
Prethodna rasprava može se provesti na sjednici Vijeća.
Nakon provedene prethodne rasprave podnosi se izvješće Vijeću o rezultatima provođenja prethodne rasprave i prijedlog odluke ako se u prethodnoj raspravi ocijeni da je potrebno njeno donošenje.
Predlagatelj je dužan razmotriti mišljenja i stajališta iz prethodne rasprave, te obrazložit ona koja nije mogao usvojiti.
Članak 48.
Prijedlog odluke sadrži tekst prijedloga odluke i obrazloženje.
Tekst prijedloga odluke podnosi se u obliku u kojem se predlaže njeno donošenje.
Tekst prijedloga odluke sadrži i zakonski temelj donošenja odluke.
Uz prijedlog odluke može se priložiti i odgovarajuća dokumentacija.
Uz prijedlog odluke prilaže se mišljenje tijela ovlaštenog za poslove financija ako provođenje odluke stvara financijske ili materijalne obveze za općinu, mišljenje radnog tijela na čiji se djelokrug prijedlog odluke odnosi, te tekst odredaba odluke koje se mijenjaju ili dopunjuju ako se
predlaže izmjena ili dopuna odluke.
Članak 49.
Prijedlog odluke podnosi se predsjedniku Vijeća.
Predlagatelj odluke obvezan je obavijestiti predsjednika Vijeća tko će na radnim tijelima davati objašnjenja i obrazloženja u ime predlagatelja, te tko će biti izvjestitelj predlagatelja na sjednici Vijeća.
Članak 50.
Predsjednik Vijeća dužan je bez odgađanja, prijedlog odluke uputiti predsjedniku nadležnog radnog tijela i Poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja.
Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na sjednicu Vijeća najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja prijdloga.
Članak 51.
Ako prijedlog odluke nije podnesen u skladu s ovim poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku petnaest dana, prijedlog odluke uskladi s Poslovnikom.
Ako predlagatelj ne uskladi prijedlog odluke u roku, smatrat će se da prijedlog odluke nije ni podnesen.
Članak 52.
Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi odluka kada je to utvrđeno zakonom.
Prijedlog odluke upućuje na javnu raspravu Poglavarstvo, ako zakonom nije određeno drugačije.
Javna rasprava održava se po naseljima.
Vijeće može odlučiti da na javnu raspravu uputi prijedlog odluke prije donošenja, ako ocijeni da se odlukom uređuju odnosi za koje su građani životno zainteresirani. U tom slučaju Vijeće određuje i radno tijelo za praćenje javne rasprave.
Članak 53.
Javna rasprava održava se u roku koji ne može biti kraći od 15 dana ni duži od 30 dana. Za vrijeme održavanja javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlozima odluke.
Poglavarstvo ili radno tijelo Vijeća dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i pimjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke, o čemu podnosi izvješće Vijeću.
Članak 54.
Prije rasprave o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća, prijedlog odluke razmatraju nadležna radna tijela.
Radna tijela daju primjedbe, prijedloge i mišljenja na prijedlog odluke, a mogu dati i amandmane.
Ako o prijedlogu odluke raspravlja više radnih tijela, svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja dostavljaju nadležnom radnom tijelu koje ih razmatra zajedno s prijedlogom odluke.
Članak.55.
Nadležna radna tijela, nakon razmatranja prijedloga odluke, podnose izvješće koje upućuju predsjedniku Vijeća i određuju izvjestitelja na sjednici Vijeća.
U izvješćima nadležnog radnog tijela sadržana su i njegova stajališta o mišljenjima, prijedlozima i primjedbama drugih radnih tijela koja su raspravljala o prijedlogu odluke.
Članak 56.
Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu o prijedlogu i podnesenim amandmanima, te donošenje odluke.
Predlagatelj ukratko izlaže prijedlog odluke.
Izvjestitelj nadležnog radnog tijela, prema potrebi, izlaže usmeno izvješće svog tijela.
Predstavnici odgovarajućih radnih tijela, prema potrebi podnose usmena izvješća o rezultatima prethodne ili javne rasprave ako su one provedene.
Članak 57.
U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo tražiti riječ radi davanja objašnjenja, iznošenja mišljenja i izjašnjavanja o prijedlozima i podnesenim amandmanima.
U tijeku rasprave imaju pravo tražiti riječ načelnik, predstavnik Poglavarstva, te izvjestitelji nadležnog radnog tijela.
f)Amandmani
Članak 58.
Prijedlog da se izmjeni ili dopuni prijedlog odluke podnosi se u obliku amandmana uz obrazloženje.
Pravo predlaganja amandmana imaju i predlagatelji akata.
Članak 59.
Amandman se pismeno upućuje predsjedniku Vijeća, najkasnije dva dana prije sjednice Vijeća.
Podnesene amandmane predsjednik Vijeća upućuje predlagatelju odluke i Poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj, nadležnom radnom tijelu i Odboru za statut i poslovnik.
Članak 60.
Amandman može podnijeti klub vijećnika i na sjednici u tijeku rasprave o prijedlogu odluke. I taj se amandman podnosi pismeno uz obrazloženje.
Predlagatelj odluke i Poglavarstvo mogu podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
To pravo ima i vijećnik ako mu je prijedlog odluke dostavljen u vremenu kraćem od tri dana.
Članak 61.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Poglavarstvo, ako nije predlagatelj.
O amandmanima se glasuje prema redosljedu članaka prijedloga odluke na koje se odnose.
Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio prijedloga odluke.
Amandman koji je podnesen u skladu s ovim poslovnikom, a prihvatio ga je odnosno podnio predlagatelj odluke, postaje sastavni dio prijedloga odluke.
Članak 62.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih vijećnika.
Statut, Poslovnik i druge odluke određene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom donose se većinom glasova svih vijećnika.
Članak 63.
Iznimno, odluka se može donijeti po hitnom postupku ako je to nužno radi spriječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takve odluke u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtjevaju drugi opravdani razlozi.
U hitnom se postupku rokovi iz ovog Poslovnika, za pojedine radnje redovitog postupka mogu skratiti, odnosno pojedine se radnje redovitog postupka mogu izostaviti.
Predlagatelj je dužan obrazložiti hitnost postupka.
Članak 64.
O donošenju odluke po hitnom postupku odlučuje se na sjednici Vijeća.
U hitnom se postupku amandmani mogu podnositi do zaključenja rasprave.
Članak 65.
Ovlašteni predlagatelji mogu tražiti davanje izvornog tumačenja odluke.
Inicijativu za davanje izvornog tumačenja odluke mogu dati građani i pravne osobe.
Opravdanost davanja izvornog tumačenja ocjenjuje Odbor za statut i poslovnik koji predlaže tekst izvornog tumačenja.
Članak 66.
Na donošenje drugih općih akata odgovarajuće se, ovisno o prirodi akta, primjenjuju odredbe ovog poslovnika koje uređuju postupak donošenja odluke.
IX. POSLOVNI RED NA SJEDNICI
Članak 67.
Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća na osnovi programa rada Vijeća na zahtjev Poglavarstva, načelnika ili jedne trećina vijećnika, te kad sam to ocijeni potrebnim.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu Vijeća sukladno stavku 1. ovog članka, sjednicu Vijeća će sazvati na prijedlog Poglavarstva, načelnika, Jedinstvenog upravnog odjela, ili pribavljene potpise najmanje jedne trećine vijećnika.
Sjednica Vijeća mora se sazvati barem jedanput u tri mjeseca.
Članak 68.
Sjednica Vijeća saziva se pismenim putem, a u iznimno hitnim slučajevima i na drugi način.
Uz poziv za sjednicu vijećnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda s materijalima o kojima će se voditi rasprava, najkasnije pet dana prije održavanja sjednice.
Članak 69.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji, na način utvrđen ovim poslovnikom.
Vijeće može na sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, tako da se iz predloženog dnevnog reda pojedini predmeti izostave ili dopune novim predmetima.
Ako predsjednik Vijeća u prijedlog dnevnog reda ne unese predmet što ga predloži ovlašteni predlagatelj, na način utvrđen ovim poslovnikom, a predlagatelj ostaje pri svom prijedlogu, o unošenju prijedloga u dnevni red odlučuje se na sjednici bez rasprave, ako je materijal dostavljen
vijećnicima najkasnije prije odlučivanja o dnevnom redu.
Članak 70.
Ako izmjena i dopuna dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje, za koji predlagatelj traži hitnost, Vijeće će odlučiti je li hitnost opravdana.
Ako Vijeće prihavti hitnost postupka prijedlog se uvrštava u prijedlog dnevnog reda.
Ako hitnost postupka nije prihvaćena, prijedlog će razmotriti Vijeće po redovnom postupku.
Članak 71.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga predsjednik Vijeća daje na prihvaćanje dnevni red u cjelini.
Članak 72.
Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a ako je on odsutan ili spriječen, potpredsjednik koji ga zamjenjuje.
Članak 73.
Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
Prijave za govor primaju se kad se otvori rasprava, te u tijeku rasprave sve do njezina zaključivanja, a u raspravu se vijećnici uključuju po redosljedu prijave.
Iznimno od stavka 2. ovog članka vijećnici mogu sudjelovati u raspravi van redosljeda prijava ako imaju repliku na prethodnog govornika. Replika može trajati najduže 3 minute.
Članak 74.
Predsjednik Vijeća brine o održavanju reda na sjednici.
Održavajući red na sjednici predsjednik brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru .
Govornika može opomenuti da narušava red ili prekinuti u govoru samo predsjednik.
Članak 75.
Za povredu reda na sjednici predsjednik Vijeća može člana opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Ako predsjednik ne može održati red na sjednici ovim mjerama, odredit će prekid sjednice.
Članak 76.
Vijeće može raspravljati ako je sjednici nazočna većina vijećnika, ako zakonom, Statutom i ovim poslovnikom nije drugačije određeno.
Kad predsjednik Vijeća utvrdi da postoji nazočnost potrebnog broja vijećnika otvara sjednicu.
Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni sat istoga dana ili za drugi određeni dan i sat.
Sjednicu će predsjednik prekinuti i odgoditi i ukoliko za njena trajanja utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika.
O odgodi sjednice za drugi dan i sat pismeno se obavješćuju samo odsutni vijećnici.
Članak 77.
Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojanjem, prozivanjem ili na drugi način:
- na početku sjednice,
- u tijeku sjednice ako predsjednik ocijeni da nije nazočan potreban broj
vijećnika za valjanost održavanja sjednice i odlučivanja ili
- na zahtjev najmanje tri vijećnika.
Administrativno-tehničke poslove glede utvrđivanja nazočnosti vijećnika na sjednici obavlja pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.
Članak 78.
Nakon utvrđivanja dnevnog reda, vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijest i davati prijedloge, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju.
Vijećnik može u vremenu od dvije minute usmeno postaviti jedno pitanje.
Pitanja se postavljaju u tijeku jednog sata.
Odgovor na postavljena pitanja ili traženu obavijest daje se, u pravilu, na istoj sjednici. Ako se odgovor ili tražena obavijest ne može dati na istoj sjednici, dat će se na slijedećoj sjednici ili uputiti pismeno.
Članak 79.
Kada se zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih uzroka rasprava ne može završiti, Vijeće može prekinuti sjednicu i zakazati nastavak za određeni dan i sat, o čemu se pismeno obaviješćuju samo odsutni vijećnici.
Članak 80.
Prva točku dnevnog reda sjednice Vijeća je verifikacija zapisnika s prethodne sjednice.
Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik.
O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se bez rasprave.
Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.
Članak 81.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda započinje rasprava o pojedinim predmetima redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu.
U tijeku sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih pitanja, o čemu se odlučuje bez rasprave.
Članak 82.
Na početku rasprave o svakom predmetu predlagatelj, u pravilu, daje usmeno obrazloženje prijedloga.
Kada predlagatelj predmet obrazloži, mogu i izvjestitelji radnih tijela, ako je potrebno, iznijeti stavove radnih tijela.
Člaank 83.
Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije odlučeno.
O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.
Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.
Članak 84.
Vijećnik koji želi govoriti o povredi ovog poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda ima pravo govoriti odmah kada to zatraži.
Predsjednik je nakon iznesenog prigovora dužan dati objašnjenje.
Ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem, o prigovoru se odlučuje bez rasprave.
Članak 85.
Vijeće o svakom predmetu na dnevnom redu odlučuje nakon rasprave, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.
Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtjeva donošenje akata, ili ako Vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na slijedeću točku dnevnog reda.
Ako Vijeće o pitanju o kojem je raspravljalo nije dovršilo raspravu, ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, rasprava o tom pitanju odgađa se za jednu od slijedećih sjednica.
Vijeće može u tijeku rasprave, odlučiti o tome da pojedini predmet vrati predlagatelju, odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.
Članak 86.
Nakon završene rasprave najprije se glasuje o podnesenim amandmanima.
Prigodom stavljanja amandmana na glasovanje predsjednik objašnjava o kojem se amandmanu glasuje.
Članak 87.
Glasovanje na sjednici je javno, osim ako zakonom nije određeno da se glasuje tajno.
Vijećnici glasuju izjašnjavanjem “ZA” prijedlog, “PROTIV” prijedloga ili se “UZDRŽAVAJU” od glasovanja.
Članak 88.
Javno se glasuje dizanjem ruku ili poimenično, na poziv predsjednika.
Ako se dizanjem ruku ne može točno utvrditi rezultat glasovanja, glasuje se poimenično.
Poslije glasovanja predsjednik utvrđuje rezultat i objavljuje da li je prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.
Članak 89.
Tajnim glasovanjem rukovodi predsjednik Vijeća uz pomoć dvaju članova Vijeća koje izabere Vijeće.
Predsjednik i vijećnici koji pomažu utvrđuju i objavljuju rezultate glasovanje.
Članak 90.
Tajno se glasuje na ovjerenim glasačkim listićima iste boje i veličime.
Svaki vijećnik dobiva, nakon što je pozvan, glasački listić koji, kada ga ispuni, stavlja u glasačku kutiju.
Nevažećim se smatraju glasački listići iz kojih se ne može točno utvrditi je li vijećnik glasovao za ili protiv prijedloga.
Članak 91.
O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o provedenoj raspravi te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Sastavni dio zapisnika su i doneseni tekstovi odluka i drugih akata.
O izradi zapisnika brine se pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.
Zapisnik koji je prihvaćen potpisuju predsjednik Vijeća i zapisničar.
Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.
X. JAVNOST RADA
Članak 92.
Rad Vijeća i njegovih radnih tijela je javan.
Vijeće obavještava javnost o svojem radu putem javnih glasila.
Izvjestitelji javnih glasila imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela.
Članak 93.
Građani imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela.
Način prisustvovanja građana sjednicama Vijeća odredit će pročelnik.
Pročelnik može ograničiti broj građana koji prisustvuju sjednici Vijeća zbog prostora i održavanja reda.
Članak 94.
Radi točnog i potpunijeg obaviješćivanja javnosti o radu Vijeća i radnih tijela mogu se davati službena priopćenja za javna glasila.
Konferencija za javna glasila održava se kad to odluči Vijeće ili predsjednik Vijeća.
Konferenciju za javna glasila održava predsjednik Vijeća ili osoba koju on ovlasti.
Članak 95.
Bez nazočnosti javnosti održavaju se sjednice ili pojedini dio sjednica Vijeća, odnosno radnog tijela, kada se raspravlja o materijalima koju su, u skladu s posebnim propisima, označeni određenim stupnjem povjerljivosti.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 97.
Na dan stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje vrijediti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Pprimošten (“Službeni vjesnik šibensko-kninske županije”, broj 9/94 i 6/97,12/01).
Članak 98.
Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.
Klasa: 011-03/01-01/
Urbroj: 2182/17-01-01-1
Primošten, 2001.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PRIMOŠTEN PREDSJEDNIK
vrh
stranice
|
